Program

Nakon što se prijavite na skup čeka Vas bogati doručak.

Kako koristiti nove tehnologije kao što su AI i IOT da naše zbirke i usluge učinimo pristupačnijima i time spasimo knjižnice i svijet? Koju etiku trebamo uzeti u obzir i kako ne samo informirati, već i uključiti naše korisnike u tehnički razvoj koji oblikuje našu budućnost? Knjižnica 21. stoljeća je mjesto za sve. Treće je mjesto i prostor koji je često više od knjižnice, ali i prostor suradnje institucija poput kina, muzeja, kazališta i drugih. U ovom izlaganju govorit će se o primjerima najbolje prakse iz cijeloga svijeta i razgovarati o viziji, vrijednostima i misiji kao i o tome koje su nam vještine potrebne kao knjižničarima da bi ovo funkcioniralo.

Jezik predavanja: engleski

Ovo predavanje govori o PLEA-i, virtualnom biću i robotu. Predavanje je o viziji kako je PLEA napravljena i koja je njezina priča. PLEA koristi najnovije znanstvene spoznaje o interakciji čovjeka i robota, kognitivnoj robotici, vizualizaciji informacija i o umjetnoj inteligenciji za stvaranje temelja razvoja novih strategija robotskog zaključivanja i interakcije kroz istraživanja.
PLEA analizira i tumači različite izvore društvenih signala od ljudi koji je okružuju kako bi stvorila vlastite hipoteze i vjerovanja kroz koja procjenjuje kako se neka osoba osjeća, a zatim kroz interakciju pokazuje svoju naklonost koristeći neverbalne komunikacijske znakove i tehnike vizualizacije informacija.
Računalna arhitektura koja upravlja PLEA-om može se shvatiti kao interpretator koji pretvara kontekst u podatke dajući stroju sposobnost “zaključivanja” uzimajući u obzir stalne promjene u okolini. PLEA koristi radnu okolinu pogonjenu umjetnom inteligencijom koja integrira podatke i različite poglede ljudi, robota i okoliša, što joj omogućuje prilagodbu promjenama u stvarnom vremenu. Može djelovati u različitim okruženjima, uključujući virtualna, stvarna ili mješovita.
PLEA predstavlja drugačiji način razmišljanja o robotima, odmičući se od podataka sakupljenih senzorima prema kontekstualnom shvaćanju. Tako može voditi interakciju te nekoga utješiti ili razveseliti. Koristi se za dokazivanje koncepta te je predstavljena na mnogim festivalima, uključujući British Science Festival i Art & AI Festival 2022. u Velikoj Britaniji.
Ako budemo imali sreće na kraju ovog predavanja, PLEA će posjetiti publiku koristeći ekran ili osobno kroz fizičku glavu robota.

“Trendove je, poput konja, lakše jahati u smjeru u kojem oni idu”. – John Naisbitt

“Trend je trend dok se ne savije”. - Matt Finch

Možemo li planirati i kreirati budućnost? Možemo li biti agilni onoliko koliko možemo vidjeti kamo nas budućnost vodi? Jesmo li osuđeni na propast? U ovoj radionici gledamo u budućnost knjižnica na temelju različitih tema. Tehnologija brzog razvoja i posljedice, knjižničarske vještine, doba amatera, SDG-ovi, moralni kompas... Uz pomoć nekih svjetskih voditelja knjižnica, razgovaramo o vlastitom gledištu i razmišljamo o vlastitoj knjižnici budućnosti i o tome što bi ona mogla biti u našim najluđim snovima.

Jezik radionice: engleski

Vizualni identitet puno je više od logotipa, a što on sve obuhvaća saznat ćete na radionici Osnove vizualnog identiteta. Na radionici se prolazi kroz proces stvaranja vizualnog identiteta, pripreme koje je potrebno napraviti kako bi finalni proizvod bio smislen i zadovoljavao ciljeve komunikacije te konkretne savjete za one koji se u njegovo stvaranje upuste sami. Edukacija će također dati uvid u to na što paziti kod angažiranja dizajnera.

Uz stvarne primjere iz knjižničarskog sektora i radionički zadatak za sudionike, polaznici bez prethodnog znanja neće moći sami dizajnirati vizualni identitet, ali će svakako imati bolji uvid u to što znači dobar vizualni identitet, što od njega očekivati i kako ga održavati. Oni s predznanjem, dobit će korisne savjete u polju tipografije, boja i sličnog. Svi polaznici steći će znanje za stvaranje dobrog briefa koji je temelj stvaranja dobrog vizualnog identiteta, bilo da ga rade sami ili angažiraju dizajnera.

Kako možemo potaknuti ljubav prema čitanju? Na ovoj radionici radimo na oblikovanju ugodnih kutaka za čitanje u knjižnici. Koristeći podatke korisnika, identificiramo želje i potrebe i odabiremo relevantna mjesta u knjižnici koja se mogu transformirati. Koristeći upute umjetne inteligencije, stvaramo vizualne prijedloge i predlažemo izgled kutka za čitanje.
Sudjelovanje ne zahtijeva nikakvo prethodno znanje o umjetnoj inteligenciji. Molimo ponesite prijenosno računalo s pristupom internetu.
Jezik radionice: engleski

Po uzoru na "Prevedi me po Zagrebu" izradio bi se quest "Konektiraj me s Koprivnicom", u aplikaciji Actionbound koja se koristi za izradu digitalnih multimedijalnih interaktivnih potraga.
Quest bi bio sastavljen od desetak lokacija koje bi tvorile kratku turu po Koprivnici koristeći aplikaciju. Time bi sudionici konferencije imali priliku upoznati grad obilazeći obližnje atrakcije i znamenitosti.
Izrada questa pojasnila bi se na radionici unutra programa konferencije u trajanju maksimalno 2 sata.
U prvom dijelu radionice bilo bi kratko predstavljanje radne skupine NIS i aktivnosti koje provodi, nakon čega bi slijedila prezentacija i izrada samog quest uz korištenje alata geolokacije koji bi imali prilike i isprobati nakon konferencije.
Nakon radionica dijele se letci s pojašnjenjem igre i QR kodom putem kojeg svi zainteresirani mogu pristupiti quest-u te ga isprobati u slobodno vrijeme.

Da ne lutate daleko večera dolazi k vama, a nakon toga na...

Ivica Barać porođen je u Koprivnici, gdje će - nada se - u jako dalekoj budućnosti i okončati svoju ovozemaljsku priču. U međuvremenu, trudi se zapisati sve što se oko njega događa i biti kroničarom bitnog i nebitnog. Hobistički nastoji kroz zabavu i igru obrazovati i zbunjivati brojne znanja željne Koprivničanke i Koprivničance na sve popularnijim pub kvizovima.

Erasmus+ je program Europske unije za potporu obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu u Europi. Ljiljana i Ana doista vjeruju da Erasmus obogaćuje živote i otvara umove te će vam pokazati kako to funkcionira u Obrtničkoj školi Koprivnica. Nadaju se da će vas inspirirati da napravite nešto slično u svojim ustanovama (ako već niste) i pomoći vam da steknete nove partnere i veze.
Ljiljana Mraz je školska knjižničarka u Obrtničkoj školi Koprivnica od 2007. godine, a od 2009. godine u školi radi na projektima EU mobilnosti. Agencija za mobilnost i programe EU proglasila ju je Erasmus ambasadoricom za 2022. godinu. Od 2023. godine dio je hrvatskog Erasmus+ tima za strukovno obrazovanje čiji je zadatak unaprjeđenje kvalitete Erasmus+ projekata.
Ana Borko profesorica je strukovnih predmeta u Obrtničkoj školi Koprivnica. Od 2022. radi i kao koordinatorica Erasmus programa u ovoj školi koja ima preko 25 Erasmus partnera u više od 10 europskih zemalja.

Ako ste zakasnili s dolaskom prijaviti se možete i danas, a nakon toga na bogati doručak.

Smještena u predgrađu Aarhusa u Danskoj, knjižnica Gellerup višenamjenska je zgrada koju karakterizira razigrana i gostoljubiva atmosfera. Dizajnirali su je Schmidt, Hammer i Lassen i dio je novog sportskog i kulturnog kampusa u okrugu. Knjižnica je otvorena u prosincu 2021.
Zajedno s korisnicima, volonterima i partnerima, knjižničari stvaraju mjesto susreta u zajednici. Aktivnosti i usluge doprinose stvaranju ustanove pune života cijeli dan koja je i središte zajednice što se tiče demokracije, raznolikosti i cjeloživotnog učenja.
Jezik predavanja: engleski

Narodne knjižnice u stručnoj zajednici opisujemo kao „lokalno informacijsko središte koje svojim korisnicima osigurava pristup svim vrstama znanja“ te se njihovo poslanje vezuje uz „informiranje, opismenjavanje, obrazovanje, uključivanje, građansko sudjelovanje i kulturu.“ (Manifest, 2022). Neupitno je da narodni knjižničari imaju odgovornu ulogu u društvu danas, ali upravo zbog te odgovorne uloge u društvu nameće se potreba razgovara o poziciji koju narodni knjižničari zastupaju i zauzimaju pri društvenim i političkim promjenama koje se događaju u zemlji i svijetu. Etički kodeksi niza knjižničarskih društava ukazuju na važnost provođenja usluga i izgradnja zbirki koje se temelje na principima neutralnosti i nepristranosti. Bez pogovora kao odgovorni knjižničari stojimo iza tih principa i pozivamo se na njih u smjernicama za nabave, poslanjima knjižnica i materijalima za zagovaranje. Ovo predavanje pokušat će otvoriti raspravu o tome kako knjižničari pristupaju principu neutralnosti danas i zašto je danas više nego ikada prije neophodno razgovarati o ovim pitanjima. Američko knjižničarsko udruženje na svojem je skupu 2018. godine postavilo pitanje „Jesu Ii knjižnice neutralne?“ Anderson (2022) odgovara protupitanje „Od čega?“ te ukazuju na teorijske i praktične probleme na koje nailazimo ukoliko želimo dobiti jednostavan i jednostran odgovor. Narodne knjižnice moraju neprestano preispitivati svoje usluge, aktivnosti i fondove s aspekta neutralnosti te promišljati na koji se način određuju granice prema zbivanjima u društvu u kojima žele ili ne žele sudjelovati, kojima posvećujemo ili ne posvećujemo dovoljnu pažnju.

Sve navedeno temelji se na principu kritičkog knjižničarstva u kojem se naglašava kritičko razmišljanje o ulozi knjižnica u društvu, pravo na pristup informacijama te otvorenosti znanja. Knjižničare se u tom kontekstu potiče da se aktivno zalažu za promicanje socijalne pravde, inkluzivnosti i ravnopravnosti. Ukoliko narodne knjižnice žele biti aktivni akteri u procesima osnaživanja zajednica potrebno je poticati obrazovanje članova zajednice u raznim vrstama pismenosti – od informacijsko-medijske pismenosti do političke pismenosti. U ovome izlaganju, načelo neutralnosti preispitat će se na primjeru uloge narodne knjižnice u promicanju političke pismenosti te odnosa narodnih knjižnica prema aktualnim događajima u hrvatskom društvu kao što su migrantsko pitanje, prava manjina i izborni procesi.

Prošle je godine Valvasorova knjižnica Krško bila finalist za prestižnu nagradu Međunarodna knjižnica godine koju svake godine dodjeljuje IFLA najboljoj novoizgrađenoj narodnoj knjižnici u prethodnoj godini. U društvu konkurencije iz Barcelone, Šangaja i Sydneya, koji su tek nešto veći od Krškog u kojem živi oko 10 000 stanovnika.

Uz to, put do ublažavanja prostornih ograničenja glavne knjižnice trajao je dvadeset i pet godina, tijekom kojih je knjižnica bila ograničena na samostansku četvrt unutar spomenički zaštićenog dijela grada. Ova ograničenja predstavljala su značajne izazove za izgradnju nove, moderne i korisniku prilagođene knjižnice i utjecala su na odluke i financije te zahtijevala pažljivo razmatranje Zavoda za zaštitu spomenika o opsegu prihvatljivih izmjena.

Arhitekti su zamislili zgradu koja teče u zavojima poput rijeke Save, s prozorima koji podsjećaju na prozore stare kapucinske knjižnice. Graditelji i dobavljači, međutim, našli su se kako upravljaju arhitektonskom koreografijom zaokreta i obrata koji su ih sigurno natjerali da se zapitaju jesu li nacrti nacrtani nakon kušanja vina. Ali, na kraju, rezultat je iznenađujuće veličanstven, dokazujući da se malo glavobolje isplati za komadić arhitektonskog raja.

Novi prostori središnje knjižnice, smješteni uz kapucinski samostan, veći su, svjetliji i susretljiviji za korisnike s različitim poteškoćama, nude lakši pristup građi i nove mogućnosti učenja, razonode, istraživanja, lutanja i okupljanja za pojedince, obitelji i grupe svih uzrasta. Ovo izlaganje naglašava važnost, prednosti i dodanu vrijednost ovih novih prostora za lokalnu zajednicu, uključujući primjetan skok u korištenju knjižnice i sadržaja koji stvaraju korisnici. U bliskoj budućnosti planira se renoviranje samostanskih prostora kako bi se dodala veća dvorana za događanja, kreativne radionice i poboljšani prostori za sekciju zavičajne povijesti. Obje će zgrade nakon obnove biti povezane hodnikom, usklađujući prošlost sa sadašnjošću.

Za panel davne 2022. godine proveli smo anketno ispitivanje o problemima u knjižničarstvu koji vas žuljaju, a za ovu godinu inspiraciju smo potražili među evaluacijama kcConnecta iz te davne 2022. godine. Citiramo: "Kako pripremiti buduće knjižničare (studente) za radno mjesto? Što dodati u nastavu? Usporedba dosadašnjih kolegija i programa te današnjih zadaća i potrebnih znanja knjižničara." Za tu temu doveli smo na panel sugovornike iz različitih veličina i vrsta knjižnica - Martina obrazuje buduće knjižničare, Vedrana je ravnateljica nove i velike knjižnice, Natalija je dugo vremena radila u hodniku kao školska knjižničarka, a Iva je dugogodišnja kreatorica iz manje Pazinske knjižnice... Kad navedemo sva ova imena sigurni smo da će razgovor o temi obrazovanja knjižničara biti jako zanimljiv, ali i PROVOKATIVAN.

Najveći pritisak današnjice jest „biti najbolja verzija sebe“ – produktivan radnik, vatreni ljubavnik, smiren roditelj, brižan prijatelj, autentičan ja. Slika „najbolje verzije sebe“ često je teško dohvatljiva i svakodnevno suočava čovjeka s razočarenjima. Možemo li tada biti dobro? Odveži se od idealne slike sebe, očekivanja drugih kakva osoba bi trebao biti. Poveži se sa sobom. Poveži se s drugima.

Raspravljati o knjigama, knjižnicama, ali i o začinskom bilju možete na ovoj zelenoj radionici u vrtu knjižnice. Ne samo da ćete se opustiti uz biljke i sadnju, već ćete učiniti i nešto korisno za našu zajednicu. Uz Natašu Njegovec, inženjerku hortikulture iz Komunalca zaduženu za sve zelenilo i cvjetno šarenilo grada, saznat ćete sve što vas zanima o začinskom bilju i urediti naš knjižnični vrt. Začinsko bilje kasnije će naši sugrađani moći ubrati i koristi.

Okušajte se u slikanju na staklu u maniri naive „Hlebinske slikarske škole“. Poznati koprivnički slikar Ivan Andrašić upoznat će vas s tehnikom, posebnostima i situacijama s kojima se slikari susreću u trenucima umjetničkog izričaja i pomoći vam da ostvarite svoje remek djelo. Na interaktivnoj radionici, u inspirativnom okruženju Galerije Mijo Kovačić posvećene poznatom velikanu naivnog slikarstva, vodit će vas kroz proces od skice na papiru do detalja na staklu.

Želite li doživjeti pravi gastronomski užitak, okušajte se sami u pripremi zdrave hrane. Sve potrebne namirnice su lokalne, iz bakinog vrta i okolnih šuma, nabavljene na koprivničkom placu. Radionicu vode dvije prijateljice, Ena i Izabela, uz koje ćete osvijestiti svu blagodat hrane i trud uložen u uzgoj i pripremu. Radionica će se održati na koprivničkoj Bašći, a u slučaju kiše na paviljonu u Gradskom parku.

Za sve one koji su prvi puta u Koprivnici i žele vidjeti knjižnične prostore Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" Koprivnica od podruma do krova osiguran je vođeni obilazak s Ljiljanom Vugrinec - voditeljicom Županijske matične razvojne službe.