Program

Jezik predavanja: engleski
Q&A moderator : Goran Živković
Usvajanjem bogatih kvalitativnih i kvantitativnih metoda istraživanja koje obuhvaća pojam 'UX' (Korisničko iskustvo) možemo saznati mnogo o tome kako naši korisnici doživljavaju i kako se osjećaju po pitanju naših usluga, prostora i proizvoda. UX istraživanje istražuje ponašanja i potrebe korisnika, a ne samo ono što korisnici kažu da žele.

Jezik predavanja: hrvatski
Q&A moderator : Goran Živković
Gradska knjižnica Poreč i Studio Sonda iz Vižinade surađuju zajedno gotovo 15 godina i zahvaljujući toj suradnji i moći kreativnosti, aktivnosti i programi ove lokalne knjižnice postali su poznati do te mjere da se izlažu primjerice u njujorškoj galeriji na Petoj aveniji, muzeju u Singapuru, objavljuju u publikacijama diljem svijeta, o njima žiriraju vodeći svjetski stručnjaci, čak su završili u školskim udžbenicima i najnevjerojatnije: na najvećem nacionalnom natjecanju iz kreativnosti (Ideja X koja se odvija u sklopu Dana Komunikacija), Gradska knjižnica Poreč sa svojim skromnim budžetom, proglašena je oglašivačem godine u konkurenciji s globalnim Brendovima koji ulažu milijunske iznose u svoje kampanje (npr. IKEA, Telekomi itd.)
O tome kako se razvijala ova suradnja, kreativnim rješenjima i uspjesima, na predavanju će govoriti Jelena Fiškuš i Sean Poropat, kreativni direktori Studia Sonda.

Jezik predavanja: hrvatski
Q&A moderator : Goran Živković
Vanja će predstaviti projekt StoryFutures China i proces dizajna tri immersive experiences koja su u sklopu projekta razvijena za The National Gallery u Londonu te Shanghai National History Museum. Projekt se izvodi s ciljem promicanja kulturne razmjene i suradnje između kreativnih industrija Ujedinjenog Kraljevstva i Kine. Nositelj projekta je Brunel University London, a partnerske institucije su Royal Holloway, University of London; The National Gallery; Arcade; Tongji University; Shanghai Science and Technology Museum; Shanghai Natural History Museum i Shanghai Foremost Group.

Nakon otvorenja obnovljene i proširene zgrade Gradska knjižnica Požega postala je omiljeno mjesto susreta i okupljanja. Jedan od glavnih kriterija u planiranju opremanja zgrade, na čemu su zajednički radili arhitekt i knjižničari, bilo je postizanje iskustva ugodnog i poželjnog boravka korisnika i posjetitelja u prostoru Knjižnice.
Zamišljen kao svojevrsna virtualna šetnja Gradskom knjižnicom Požega, film se bavi idejom modernog i pomalo nekonvencionalnog prostora koji, u prvom redu, udovoljava suvremenim potrebama korisnika.
Fokus se stavlja na informaciju koja se nalazi u središtu, i prostorno i sadržajno. U obzir se uzimaju i prisutni mediji pomoću kojih informacija putuje Knjižnicom, od knjige i digitalnih medija do djelatnika kao izvora i prenositelja informacije.
Videozapis prati slijed događaja jednog dana u životu višečlane obitelji koja posjećuje Knjižnicu.
Film su zajednički izradili djelatnici Gradske knjižnice Požega i Euforija projekti iz Požege.

Jezik panela: hrvatski

Jezik radionice: hrvatski
Lokacija: AK galerija/ Atelieri Koprivnica
Business storytelling je osmišljena komunikacija s ciljanom publikom kojoj se obraćate kad im nudite svoj proizvod ili uslugu. Cilj je potaknuti njihov angažman – a to činimo kroz gradnju dobre priče. To je ona koja vas predstavlja, izdvaja i full time radi za vas. Iskrena je, autentična i potpuno vaša. Publika je izravno povezuje s vama i kroz nju izgrađujete čvrst i snažan odnos. Na dvosatnoj radionici zajedno prolazimo osnovne tehnike i elemente pripovijedanja koji su nužni za kvalitetnu priču i još bolje vladanje business komunikacijom. Otkrivamo tajne dobrih storytellera koje ćete moći konkretno primijeniti u svojoj svakodnevnoj business praksi – i to već sutra ujutro na svom radnom mjestu!
Naučit ćete: u čemu se sve skriva snaga i moć priče, kako dobra priča angažira publiku, kako dobra priča utječe na prodaju, kako kreirati svoju business priču, što je banka priča i zašto je otvoriti, kako se istaknuti u gužvi konkurencije i kako dobiti kvalitetan feedback.

Jezik radionice: hrvatski
Lokacija: AK galerija/ Atelieri Koprivnica
Bajke (narodne bajke i priče, tradicionalne priče, mitovi i legende) narodno su blago prisutno u svim narodima svijeta, stoljećima, čak i tisućljećima usmenom predajom održavane na životu, ponajprije pripovijedano samo odraslima, odgajajući generacije ljudi u najvišim vrijednostima čovječanstva i razvoja čovjeka i njegovog bića. Razvojem tehnologije prvo se zanemaruje živa riječ pripovijedanja, potom i same bajke i priče te vremenom postaju samo blijedi odraz prošlosti kao literarni spomen kulturnog podrijetla.
Današnji problemi u razvoju djece su brojni. Najuočljiviji i posljednjih godina najčešći je problem govora, izgovora i izražavanja. Ono manje uočljivo je problem imaginacije djeteta i njegove kreativnosti.
Razgovor i analiza bajke poticajan je rad za odgajatelje. Što dublje uđemo u značenje neke bajke to ćemo jasnije znati prepoznati potrebe određenog djeteta da mu se ispriča baš ta bajka. Također, analizirajući istu, vidimo koliko je nepresušan izvor simbolike i značenja koja neka bajka nosi. U zajedničkom radu vidjet ćemo koliko odraza svijeta praslika živi i u nama samima. Pojedinačnom izradom slika trudit ćemo se potaknuti kreativnost u nama i kako jednostavnošću možemo buditi kreativnost u djeci.

Jezik radionice: hrvatski
Lokacija: ENTER Koprivnica
Posljednjih godina svjedočimo kontinuiranom poboljšanju kvalitete i postupnom smanjenju troškova sustava za praćenje pokreta očiju (eng. eye-tracking), što posljedično vodi prema široj primjena ove tehnika u UX zajednici te u drugim znanstvenim i stručnim područjima. Navedena tehnika sastoji se od stalnog praćenja i snimanja pozicije pogleda korisnika na sučelju u realnom vremenu. Sustavi za praćenje pokreta očiju sastoje se od hardverske opreme, npr. naočale ili uređaj koji se smješta ispod/iznad zaslona, i softvera koji bilježi, mjeri i analizira točke fiksacije i sakade pogleda ispitanika. Tehnika praćenja pokreta očiju omogućuje dodatni uvid u elemente sučelja koji najviše privlače pozornost korisnika, a u kombinaciji s drugim komplementarnim istraživačkim pristupima osigurava dodatne uvide na temelju kojih je moguće (re)dizajnirati korisničko sučelja različitih proizvoda i usluga. Međutim, praćenje pokreta očiju nije prikladno za sve UX izazove te je stoga prije donošenja odluke o primjeni potrebno jasno odrediti problem, cilj i svrhu istraživanja, te postaviti konkretna istraživačka pitanja. Polaznici će na radionici saznati na koji način članovi Laboratorija za interaktivne sustave i korisničko iskustvo Sveučilišta u Zadru (UNIZD UX Lab) testiraju upotrebljivost i istražuju korisničko iskustvo (u knjižnicama) uz pomoć sustava za praćenje pokreta očiju. Za vrijeme trajanja radionice bit će moguće testirati neke od Tobii eye-tracking uređaja.
U uvodnom djelu održano će biti izlaganje Laboratorij za interaktivne sustave i korisničko iskustvo (UX Lab Zadar).

Jezik radionice: engleski
Lokacija: ENTER Koprivnica
U ovoj interaktivnoj radionici Andy će predstaviti niz metoda za istraživanje korisničkog iskustva (UX), uključujući gerilske intervjue, kognitivno mapiranje, metodu praćenja očiju te ljubavna pisma i pisma o prekidu. Sudionici će imati priliku isprobati neke od ovih metoda i razmotriti kako bi ih mogli koristiti nakon nekonferencije.

Jezik predavanja: engleski
Priznanje “Knjižnica godine” jedina je nagrada za knjižnice u Njemačkoj, a dodjeljuju ga Njemačko knjižničarsko društvo i Zaklada Deutsche Telekom za iznimne i inovativne knjižnične koncepte u digitalnom svijetu. Nagrada iznosi 20 000 eura, a dobitnice su knjižnice svih vrsta i veličina. Knjižnica Paderborn osvojila je nagradu 2021. godine. Na predavanju će na primjeru knjižnice Paderborn biti predstavljeni kriteriji za dobivanje priznanja: kvaliteta i inovativnost knjižničarskog rada, kreativno korištenje digitalnih mogućnosti, usmjerenost prema budućnosti, održivo djelovanje, atraktivne uslužne djelatnosti, javni rad s velikim publicitetom, lokalni i regionalni networking.

Jezik predavanja: hrvatski
Kada govorimo o UX-u, prvenstveno mislimo na korisnika. Kao što mu i samo ime kaže, user, tj. korisnik, prvi je segment u području User Experiencea.
Prilikom kreiranja proizvoda, svaki UX dizajner zna da taj proizvod mora ispuniti i unaprijediti osnovne potrebe zbog kojih je proizvod isprva i kreiran. Prvenstveno, proizvod mora biti intuitivan, ali se i isticati svojom estetikom.
U automobilskoj je industriji primarna namjera proizvoda, dakako, transport. A to kako će se ona ostvariti ovisi o potrebama i ciljevima korisnika kao što su sigurnost, udobnost, komunikacije, navigacija, performanse itd. Ciljevi se mijenjaju sa svakim tipom korisnika, što za posljedicu ima i različite modele vozila.
U ovom ću izlaganju pričati o specifičnoj grani automobilske industrije – o luksuznim električnim hiperautomobilima. Točnije, govorit ću o odnosu ciljeva i potreba korisnika spram ciljeva proizvoda, kao i o tome koji su to ključni elementi inženjerstva i UX-a u automobilskoj industriji te kako te grane definiraju sam proizvod.

Jezik predavanja: hrvatski
Danas dolazi era robota i umjetne inteligencije. Kakve nas tek sad čekaju promjene i kakve su transformacije nužne u knjižničarstvu? Tko je spreman za to? Koja će biti cijena za one koji ne krenu u transformaciju? Tko se usudi odbaciti mnogo dosadašnjeg i zakoračiti u prilično nepoznati svijet, trasirati nove putove na mjestu na kojem je do danas bila knjižnica? Tko je spreman griješiti?

Jezik panela: hrvatski
U svakom poslu koji radimo, ako želimo, uvijek postoji način da ga odradimo malo bolje. Samim time naše zadovoljstvo poslom raste. No postoje i čimbenici koji utječu na naše nezadovoljstvo i ponekad ih ne možemo ukloniti, popraviti i riješiti. Takvi čimbenici nas žuljaju i stalno su u našoj „radnoj cipeli“ i ne možemo ih izvaditi koliko god se trudili. U ovom panelu ćemo razgovarati o tim čimbenicima, a oni mogu biti različiti – financije koje su nam nedovoljne za provođenje programa, program u kojem radimo ne ostvaruje naša očekivanja, kolege s kojima radimo nas ne uvažavaju, zakonska regulativa nas ograničava, otkup nam zatrpava police, bibliobus se kvari, korisnici ne nose iskaznice i tako dalje… Možete i vi predložiti o kojim temama biste voljeli razgovarati, ali i čuti savjete kako komunicirati da do rješenja na kraju i dođe.

Jezik predavanja: hrvatski
Često čujemo da u komunikaciji riječi i poruke imaju samo sedam posto učinka, dok ostalo otpada na govor tijela i ton glasa. U vremenu kad su društvene mreže postale glavni izvor informacija i kad svatko može postati novinar, zapitajte se možete li i vi ono što vas žulja uobličiti u facebook status, može li ta poruka napraviti promjenu kakvu želite i je li uopće jednako primjerena svim javnostima? Kroz pozitivne i negativne primjere upoznat ćete se s brendiranjem, komuniciranjem prema ciljanim javnostima i postupanjem u kriznim situacijama.

Jezik radionice: engleski
Lokacija: Sveučilište Sjever
Koncept "Otvorene knjižnice" razvijen je u Švedskoj i Danskoj i omogućuje korisnicima knjižnice korištenje njihove knjižnice izvan radnog vremena osoblja. Sve više i više knjižnica prelazi na koncept "otvorene knjižnice". No, je li moguće drugačije razmišljati o otvorenoj knjižnici? Uvođenje otvorene knjižnice (u smislu radnog vremena bez osoblja) iz temelja mijenja odnos između knjižnice i korisnika knjižnice. Ne samo da zahtijeva različite promjene, koje se različito provode u svakoj knjižnici, kako bi komunicirala vrlo jasno i u isto vrijeme na način orijentiran na korisnika. Također preispituje paletu knjižničnih usluga u sadašnjem obliku, jer otvorena knjižnica ne znači ono što se u početku može činiti – nema smanjenja usluge, već jača orijentacija na uslugu, preispitivanje vlastite uloge pružatelja usluga, povećava se potencijal da se korisnicima knjižnice i građanima ponudi forum za vlastite ideje i želje.
Sadržaj radionice: Koncept otvorene knjižnice - porijeklom iz Skandinavije; Promjene kroz otvorenu knjižnicu iz perspektive zaposlenika i korisnika; Uspješno primijenite mogućnosti sudjelovanja građana; Zašto otvorena knjižnica preispituje naš stav prema uslugama u knjižnicama; Prebacite se na svoj svakodnevni posao u procesu pretvorbe u Otvorenu knjižnicu
Metode: Učinkovita mješavina teorije, interaktivne online metode, grupni rad u podskupinama, moderirana kolegijalna razmjena. Potrebni su tableti ili vlastiti pametni telefon, projektor, flipchart.

Jezik radionice: engleski
Lokacija: Sveučilište Sjever
Kako u knjižnicama možemo poticati medijsku pismenost i istovremeno ukazati na zdrav odnos prema digitalnim medijima? U radionici pod nazivom „Digital Detox“ bit će riječ o tome kako u knjižnicama ponuditi održivo medijsko obrazovanje i kako održati ravnotežu između poticanja i prevencije. Da bismo drugima mogli prenositi znanja o zdravom odnosu prema digitalnim medijima, u pravom redu moramo sami prepoznati što je pritom zapravo važno. U tu ćemo svrhu, oslanjajući se na primjere iz prakse i s ciljem primjene u praksi, propitati kako i koliko mi sami koristimo (konzumiramo) medije i razradit ćemo prijedloge, ideje i rješenja primjenjiva u radu u knjižnicama. Da biste sudjelovali u radionici, molimo donesite sa sobom svoj pametni telefon.

Jezik radionice: hrvatski
Lokacija: ENTER Koprivnica
Želite li u svom poslovanju otkriti nove načine rješavanja problema uz promjenu vlastitog mindseta i drugačije timske dinamike? Design thinking metoda omogućava upravo to – nov pogled na sve kompleksnije izazove s kojim se svakodnevno susrećemo i sve teže nosimo. Na radionici ćete uz rad u timovima dobiti uvid u to kako bolje razumjeti i definirati potrebe svojih korisnika, doći do brojnih originalnih ideja, raditi na konkretnim rješenjima te ta rješenja testirati u praksi. Na Design thinking radionici upoznat ćete se s alatima i tehnikama za inovativan pristup rješavanju izazova te dubinsku promjenu načina na koji radite unutar svojih organizacija i timova.

Jezik radionice: engleski
Lokacija: ENTER Koprivnica
Design thinking je praktična metoda za bolje razumijevanje i pružanje usluga korisnicima knjižnice. Tijekom ove radionice steći ćete razumijevanje dizajnerskog razmišljanja i kroz praktičnu aktivnost isprobati sve faze u procesu dizajna: inspiraciju, ideje i iteraciju u kratkom vremenu. Mnoge knjižnice diljem svijeta već koriste ovu metodu kako bi poboljšale postojeće usluge i osmislile nove. Prikazat će se primjeri slučajeva iz različitih knjižnica i biti vremena za raspravu. Bit će poučno, izazovno i zabavno u isto vrijeme.

Jezik predavanja: hrvatski
U post-digitalnom dobu ne postoji puno fizičkih mjesta koja mogu u isto vrijeme služiti kao djelatnost za razmjenu knjiga, kafić za razgovor, igraonica, galerija, muzej, izvedbeni prostor, prostor za učenje i pristup tehnologiji, prostor angažiranog pristupa životu i zajednici i kao prostor susreta. Ne postoji puno institucija koje na taj način SLUŽE svojoj zajednici. Što za knjižničare znači služiti zajednici i koje su im vještine u tome potrebne? Mogu li primijeniti iskustva drugih profesija u čijem središtu je također dobrobit drugih ljudi?
Uspješan kontakt s ljudima podrazumijeva da čovjek ima dovoljno razvijen mišić empatije. Empatija je vještina i može se vježbati, što znači da se i uspješnost kontakta može poboljšavati. Zato ćemo, u duhu nekonferencije, prvo definirati što empatija NIJE. Zatim ćemo razjasniti zašto empatiju treba usavršavati i kako time pridonosimo stabilnosti svojega profesionalnoga i privatnoga života. Stabilnost znači da u zahtjevnim situacijama možemo naći prostor mira u sebi. Postoje razni načini kako se to postiže, a ovom ćemo prigodom sudionike provesti kroz vrlo jednostavnu vježbu umirenja i stabilizacije koju mogu koristiti u svakodnevnome životu.
Knjižnica može biti i prostor empatije prema drugima i drugačijima, pa time i prostor pokretanja društvene promjene. Što znači pojam ‘cultural humility’ i kako nas on priprema za susret s ljudima čije životne prilike ne razumijemo i čije vrijednosti možda ne dijelimo?
I na kraju, kako ćemo uspjeti pomiriti sve te uloge koje kao knjižničari moramo igrati? Kako nam u tome može pomoći suosjećanje prema samima sebi i prema kolegama u našem kolektivu?
Vratimo li se na početak priče, možemo li se time otvoriti i darovima koje radom za dobrobit svoje zajednice dajemo i sebi? Možemo li malim promjenama u svojem ponašanju utjeloviti posebnu ulogu koju igramo u životu zajednice?

Jezik panela: hrvatski

Jezik tribine: hrvatski
Dijana Mateša i Goran Živković – Žika skupljači su priča o neuspjehu. Na našim tribinama želimo razgovarati o neuspjehu otvoreno i hrabro, želimo prepoznati što nam neuspjeh nudi, pogledati mu u oči, naučiti lekciju i zahvaliti mu na tome. Mi se s našim gostima upuštamo u avanturu neuspjeha i pozivamo vas da nam se pridružite u ovom susretu za koji vjerujemo da će biti prožet humorom i oslobađajući za sve prisutne.